Svjetski dan pretilosti: Zašto je domaća hrana bolja za zdraviji život

Pretilost se pretvara u veliki zdravstveni problem i jedan od najčešćih uzroka smrti koja se može spriječiti u 21. stoljeću.

Nova studija objašnjava zašto bi konzumiranje više domaćih obroka moglo biti bolje za zdravlje ljudi. (Izvor: Datoteka Fotografija)

Indijska domaćinstva su rijetkost, što se tiče redovnog kuhanja, zapravo, dva puta dnevno. Na Zapadu kuhanje nije svakodnevica i ljudi imaju tendenciju ili 'pripreme obroka' ili ovise o lakim mogućnostima obroka. Iako praktički svaki zglob tvrdi da isporučuje ‘zdravu’ hranu, ne možemo biti sigurni. Na Svjetski dan pretilosti važno je zapamtiti da kuhanje i jedenje domaćih jela mogu spriječiti štetne kemikalije i održati ih zdravijima.

Pretilost je veliki zdravstveni problem i jedan je od najčešćih uzroka smrti koja se može spriječiti u 21. stoljeću. Prepoznat je kao globalna pandemija koja uzrokuje metabolički sindrom, koji se odnosi na skup problema usredotočenih na abdominalnu pretilost i rezistenciju na inzulin. Metabolički sindrom uključuje DM tipa 2, hipertenziju i dislipidemiju, bezalkoholni steatohepatitis, opstruktivnu apneju u snu i sindrom policističnih jajnika.

Nema sumnje da nezdrava hrana ili obroci u restoranima povećavaju tjelesnu težinu, dok naš sjedilački način života također doprinosi problemu. Prema Agenciji za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država (EPA), istraživanja su otkrila povezanost između PFAS -a i reproduktivnih i razvojnih problema, bolesti jetre i bubrega, štetnih učinaka na imunološki sustav i kancerogenih učinaka kod glodavaca.

Nova studija objašnjava zašto bi konzumiranje više domaćih obroka moglo biti bolje za zdravlje ljudi. Per- i polifluoralkilne tvari (PFAS), skupina kemikalija koje je stvorio čovjek, povezane su s visokim kolesterolom u nekoliko studija. Oni se, među ostalim izvorima, nalaze u pakiranoj hrani, proizvodima za kućanstvo, kuhinjskim aparatima i zagađenoj vodi. Ne raspadaju se i stoga se vremenom izgrađuju.

Prvo, u domaćoj hrani svjesni smo sastojaka zajedno s njihovom kvalitetom i količinom koji u njega ulaze. Što se tiče hrane izvana, ljudi nemaju pojma što se koristi za pripremu obroka. Drugo, vanjska hrana s visokim udjelom masti može imati ukusan okus i stoga biti primamljivija. No, oni općenito imaju puno praznih kalorija. Kod kuće, budući da se hrana priprema u ograničenim količinama, potrošnja se također drži unutar granica. Tako su domaća jela, pripremljena s umjerenim količinama masti i kvalitetnih sastojaka, svaki dan bolja opcija za zdraviji život, komentirala je glavna nutricionistica Mita Sukla iz bolnice Fortis Anandapur.

Novo istraživanje u časopisu Perspektive zdravlja okoliša podržava ove nalaze, sugerirajući da ljudi koji češće jedu vani imaju veću vjerojatnost da imaju veće razine PFAS -a u krvi. Nalazi su u skladu s nedavnim istraživanjima koja su pokazala da je PFAS vrlo čest u pakiranju brze hrane. Istraživači sa Instituta Silent Spring u Newtonu, MA, proveli su i ovo prethodno i novo istraživanje.

Kalorije hrane pojedene kod kuće u posljednja 24 sata imale su značajnu inverznu povezanost sa serumskim razinama svih pet PFAS; ta su udruženja bila jača kod žena. Konzumacija obroka iz restorana brze hrane/pizza restorana i drugih restorana općenito je bila povezana s većim koncentracijama PFAS-a u serumu, na temelju 24-satnog i 7-dnevnog opoziva, s ograničenom statističkom značajnošću, izvijestila je studija.

Gornji članak služi samo u informativne svrhe i ne namjerava zamijeniti profesionalni liječnički savjet. Uvijek tražite upute svog liječnika ili drugog kvalificiranog zdravstvenog djelatnika za bilo kakva pitanja koja se tiču ​​vašeg zdravlja ili zdravstvenog stanja.