Pristanište robova u Rio de Janeiru postaje baština Unesca

Pristanište u Rio de Janeiru gdje se procjenjuje da je kroz milijun afričkih robova sletilo kroz povijest proglašeno je Unescovom svjetskom baštinom, izvijestili su mediji u ponedjeljak. Pristanište Valongo trebalo bi imati isto mjesto u povijesti kao Hiroshima i Auschwitz, kaže UNESCO.

Prema UNESCO -u, pristanište Valongo trebalo bi imati isto mjesto u povijesti kao Hiroshima i Auschwitz. (Izvor: Wikimedia Commons)

Pristanište u Rio de Janeiru gdje se procjenjuje da je kroz milijun afričkih robova sletilo kroz povijest proglašeno je Unescovom svjetskom baštinom, izvijestili su mediji u ponedjeljak.



Pristanište Valongo, izgrađeno 1779., radilo je tri stoljeća i postalo najveća ulazna točka za afričke robove u Brazilu, javlja BBC. Ostaci pristaništa otkriveni su slučajno 2011. godine, kada je par koji je obnavljao svoju kuću naišao na masovnu grobnicu s kostima i lubanjama.



Prema Unescu, pristanište Valongo trebalo bi imati isto mjesto u povijesti kao Hiroshima i Auschwitz kako bismo se prisjetili onih dijelova povijesti čovječanstva koji se ne smiju zaboraviti.



Brazil je bio glavno odredište afričkih robova u Americi. Nakon dugog putovanja preko Atlantika, iscrpljeni afrički zarobljenici držani su u pristaništu kako bi se oporavili i udebljali, pa su ih mogli prodavati na tržnicama robova, izvijestio je BBC.

Nekoliko blokova od pristaništa nalazi se groblje na kojem su, između 1770. i 1830. godine, pokopane tisuće robova. Trgovina robljem u Brazilu zabranjena je 1831. godine, nakon što je Brazil proglasio neovisnost od Portugala. No, nastavilo se ilegalno sve dok nije ukinuto ropstvo 1888.



Otprilike četiri milijuna robova radilo je u plantažama i domaćim radnicima od 17. do kraja 19. stoljeća. To je jednako 40% robova odvedenih u Ameriku.



zimzelene cvjetnice tla pokrivača

Nakon što je Brazil proglašen republikom 1889. godine, mjesto Valongo je korišteno kao odlagalište, a na kraju je izgrađen trg iznad pristaništa.