Gandhi: Borio se za sve, mislio za sve

Podjela zemlje ga je suzdržala od proslave neovisnosti - nečega za što je proveo većinu svog života boreći se.

Snimak iz predstave Mahatma vs Gandhi

Dok je sat otkucavao prema ponoći 14. kolovoza 1947., Jawaharlal Nehru, prvi premijer nezavisne Indije, obratio se indijskoj konstitutivnoj skupštini u svom značajnom govoru, Tryst with Destiny. Dok je sunce zalazilo za britansku vlast na indijskom potkontinentu nakon skoro 200 godina, Mohandas Karamchand Gandhi se okrenuo prema svojoj charkhi u Calcutti. Podjela zemlje ga je suzdržala od proslave neovisnosti - nečega za što je proveo većinu svog života boreći se. Govoreći o svojoj ljubavi i divljenju ocu nacije, kazališni i filmski redatelj Feroz Abbas Khan govori o tome kako kraj nije bio onakav kakav je priželjkivao Mahatma Gandhi.



Podjela je slomila Gandhija, kaže Khan. Do posljednjeg je pokušavao spriječiti da se to dogodi, ali nije uspio. Bio je zaprepašten stanjem u zemlji i kako su se stvari razvijale i smjerom u kojem su ljudi Indije krenuli. Gandhi je umro s dva žaljenja, svojom nesposobnošću da uvjeri prijatelja iz Kathiawala (Muhammad Ali Jinnah) i načinom na koji su se stvari razvijale vani s vlastitim sinom Harilalom Gandhijem, dodaje.



Khan je, međutim, upoznao Gandhija rano tijekom njegova života dok je studirao filmove. Čitao sam o Gandhiju u svom udžbeniku povijesti u školi, a Odjel za filmove vodio je kratku emisiju o njemu. Međutim, sve što sam oduzeo od toga je da je on bio taj časni, dobri čovjek koji se borio za slobodu naše zemlje, kaže Khan (60).



Bilo je to, međutim, tijekom posjeta Sabarmati Ashramu u Gujaratu tijekom putovanja na fakultetu gdje je Khan prvi put osjetio povezanost. Kad sam prvi put čuo Gandhijev glas, probio mi se kroz srce. Nešto je jednostavno kliknulo i htio sam saznati više, zaživjeti dublje, dodaje Khan. Znatiželja ga je odvela u Južnu Afriku 1983., gdje je putovao kako bi saznao više o Gandhijevom ranom životu i posjetio naselje Phoenix u Durbanu, gdje je Gandhi otvorio svoj prvi ashram 1904. Prisjećajući se putovanja, Khan kaže: Gandhijevu turneju koju sam napravio u Johannesburgu gdje su nas pokazali oko njegove kuće, odveli na željezničku stanicu gdje je izbačen iz vlaka, čekaonicu u kojoj su ga, između ostalog, držali nakon incidenta.

Upravo se zbog incidenta u vlaku mnoge glavne povijesne knjige osvrću na ovu prekretnicu u Gandhijevom životu. Khan to, međutim, vidi drugačije. Incident je naravno utjecao na Gandhija i oslikava sjajnu priču, ali nikada nije bio prekretnica, kaže. U većini priča o velikim herojima traži se prekretnica, ali s Gandhijem to nije bio slučaj. Čak i prije nego što su ga izbacili iz vlaka unatoč tome što je imao kartu u prvom razredu, Gandhi je znao za rasizam i diskriminaciju Indijanaca i s njima se mnogo puta suočio. Priča iz stvarnog života nije bila tako crno-bijela, dodaje.



Govoreći o Gandhijevoj važnosti u današnje vrijeme, Khan smatra da Mahatmini principi i uvjerenja ostaju zimzeleni. Ako Gandhi nije relevantan, što onda jest? Jesu li nasilje, mržnja, nepotizam i diskriminacija među kastom, vjerom i spolom relevantni? on kaže. Gandhi je bio ispred svog vremena. Osim što se samo borio za slobodu Indije, govorio je o pitanjima kao što su jednakost, inkluzivnost i okoliš, kaže Khan. Nastavio je režirati predstavu Mahatma vs Gandhi 1998. i film Gandhi, My Father 2007. Kaže da mu je inspiracija došla 90-ih kada je komunicirao s Gandhijevim unukom, Gopalom Gandhijem, dok je režirao predstavu Tumhari Amrita u Londonu. . Njegov unuk je rado dijelio mnoge priče o Gandhijiju, a meni je to dalo municiju da ispričam priču, kaže Khan. Također sam pročitao knjigu na gudžaratskom pod nazivom Prakash No Parchayo (Svjetlosna sjena) Dinkara Joshija i vidio marathski komad pod nazivom Gandhi Virudh Gandhi, koji su oboje bili vrlo fascinantni. Muškarci poput Martina Luthera Kinga, Nelsona Mandele i Baracka Obame svi su govorili o Gandhiju kao o izvoru inspiracije. Rekao bih, u povijesti Indije, nakon careva Ašoke i Akbara, Gandhi je treći po značaju i utjecaju. Bio je častan čovjek koji se borio za sve, mislio za sve, a posebno za posljednjeg u redu, kaže.