Ekstroverti vode sretniji život: proučavanje

Mlade odrasle osobe, koje su otvorenije ili emocionalno stabilnije, sretnije su u kasnijem životu.

Prema novoj studiji, mlade odrasle osobe, koje su više izlazne ili emocionalno stabilnije, u kasnijem su životu sretnije od svojih introvertiranih ili manje emocionalno stabilnih vršnjaka.



Britanski istraživači ispitivali su učinke neuroticizma i ekstraverzije u dobi od 16 i 26 godina na mentalnu dobrobit i zadovoljstvo životom u dobi od 60 do 64 godine.



Otkrili su da sklonosti ličnosti do rane odrasle dobi imaju trajan utjecaj na dobrobit desetljećima kasnije.



Studiju je provela dr. Catharine Gale sa Odjeljenja za epidemiologiju životnog toka Vijeća za medicinska istraživanja Sveučilišta u Southamptonu i tim sa Sveučilišta u Edinburghu i Sveučilišta u Londonu.

Nekoliko je studija ispitivalo dugoročni utjecaj crta ličnosti u mladosti na sreću i zadovoljstvo u kasnijem životu, rekla je Gale.



Otkrili smo da je ekstrovertnost u mladosti imala izravne, pozitivne učinke na dobrobit i zadovoljstvo životom u kasnijem životu. Nasuprot tome, neurotizam je imao negativan utjecaj, uglavnom zbog toga što ljude čini podložnijima osjećajima tjeskobe i depresije te tjelesnim zdravstvenim problemima, dodala je Gale.



Studija je ispitala podatke o 4.583 osobe koje su članice Nacionalnog istraživanja o zdravlju i razvoju, koje je provelo Vijeće za medicinska istraživanja. Svi su rođeni 1946. godine; završili su kratki popis osobnosti sa 16 godina, a opet sa 26 godina.

Ekstrovertnost su procjenjivali pitanjima o njihovoj društvenosti, energiji i usmjerenosti prema aktivnostima. Neuroticizam su procjenjivali pitanjima o njihovoj emocionalnoj stabilnosti, raspoloženju i rastresenosti.



Desetljećima kasnije, kada su sudionici imali 60 do 64 godine, njih 2.529 odgovorilo je na niz pitanja koja mjere dobrobit i njihovu razinu zadovoljstva životom. Također su izvijestili o svom mentalnom i fizičkom zdravlju.



Studija je otkrila da je veća ekstrovertnost, kako se procjenjuje u mladoj odrasloj dobi, izravno povezana s višim ocjenama za dobrobit i zadovoljstvo životom.

Nasuprot tome, neurotizam je predviđao lošije razine blagostanja, ali je to učinio neizravno. Ljudi s višim neurotizmom kao mladi odrasli bili su podložniji psihološkim tegobama kasnije u životu i u manjoj mjeri, lošijeg tjelesnog zdravlja.



Razumijevanje onoga što određuje koliko se ljudi osjećaju sretni u kasnijem životu posebno je zanimljivo jer postoje dobri dokazi da sretniji ljudi žive dulje, rekla je Gale.



U ovom smo istraživanju otkrili da su razine neuroticizma i ekstraverzije mjerene više od 40 godina ranije snažno predviđale dobrobit i zadovoljstvo životom kod starijih muškaraca i žena. Čini se da je osobnost u mladosti trajno utjecala na sreću desetljećima kasnije, rekla je Gale.

Gornji članak služi samo u informativne svrhe i ne namjerava zamijeniti profesionalni liječnički savjet. Uvijek tražite upute svog liječnika ili drugog kvalificiranog zdravstvenog djelatnika za bilo kakva pitanja koja se tiču ​​vašeg zdravlja ili zdravstvenog stanja.