Zavist najčešća osobina ličnosti među ljudima: Studija

Studija o ljudskom ponašanju otkrila je da se 90 posto ljudske populacije može podijeliti na četiri glavne osobine ličnosti - optimistične, pesimističke, povjerljive i zavidne.

Sudionici su podijeljeni u parove i dane su im opcije koje su dovele do suradnje ili sukoba s drugima. (Izvor: Thinkstock slike)

Zavist je najčešća temeljna crta ličnosti koja oblikuje ljudsko ponašanje-a nalazi se među gotovo trećinom ljudske populacije, pokazalo je jedno zanimljivo istraživanje.

Studija o ljudskom ponašanju otkrila je da se 90 posto ljudske populacije može podijeliti na četiri glavne osobine ličnosti - optimistične, pesimističke, povjerljive i zavidne.

U studiji su istraživači sa Universidad de Zaragoze u Španjolskoj analizirali odgovore 541 volontera na stotine društvenih dilema.

Sudionici su podijeljeni u parove i dane su im opcije koje su dovele do suradnje ili sukoba s drugima.

Na temelju rezultata, istraživači su razvili računalni program za klasifikaciju ljudi prema njihovom ponašanju.

Pokazalo se da je najveći dio ljudi (30 posto) zavidan. Nije im smetalo što su postigli sve dok su bili bolji od svih ostalih.

Dok su optimisti (20 posto) vjerovali da će oni i njihov partner napraviti najbolji izbor za oboje, pesimisti (20 posto) odabrali su opcije koje su smatrali manjim od dva zla.

Skupina od povjerenja (20 posto) bili su rođeni suradnici koji su uvijek surađivali i nije im smetalo pobijedi li ili izgubi.

Postoji peta, nedefinirana skupina, koja predstavlja 10 posto, koju algoritam ne može klasificirati u odnosu na jasnu vrstu ponašanja, rekli su istraživači.

Znanstvenici tvrde da im to omogućuje zaključivanje o postojanju širokog raspona podskupina sastavljenih od pojedinaca koji na određeni način ne reagiraju na neki od navedenih modela.

Rezultati su u suprotnosti s teorijama prema kojima se, na primjer, ljudi ponašaju čisto racionalno, pa ih je stoga potrebno uzeti u obzir pri redizajniranju društvenih i ekonomskih politika, kao i onih koji su uključeni u suradnju, rekao je Yamir Moreno sa Universidad de Zaragoza.

Ove su vrste studija važne jer poboljšavaju postojeće teorije o ljudskom ponašanju dajući im eksperimentalnu osnovu, zaključio je Moreno u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.